Maestralna Dubravka Šeparović

LJetni glazbeni festivali održavaju se tradicionalno u mnogim državama Europe i svijeta i uvijek su važna umjetnička i turistička atrakcija. Posebno su za takva događanja pogodni gradovi na obalama nekog od mora, u čemu je jadranska obala svakako za hrvatski turizam osobito privlačna i naši su festivali osobito dugovječni, među najstarijima. Ipak, i druge europske države nude zanimljive glazbene manifestacije kako bi u svojim turistički privlačnim destinacijama domaćim i stranim gostima omogućili doživljaje vrhunskih umjetničkih programa. Pa kada neki od hrvatskih glazbenika dobije poziv na festival u inozemstvu, to je svakako potvrda njegova/njezina ugleda, ali i umijeća, barem u našem slučaju, hrvatskih diplomata koji u tim državama djeluju, za predstavljanje hrvatske umjetničke ponude. Hvalevrijedan primjer u tom je kontekstu djelovanje otpravnika poslova u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Litvi Krešimira Kedmenca, koji organizira programe kulturne promidžbe, a još je prošle godine povezao nacionalnu prvakinju Opere HNK u Zagrebu mezzosopranisticu Dubravku Šeparović Mušović s litavskom uglednom pijanisticom Rūtom Mikelaityté-Kašubiene i one su se predstavile litavskoj publici u glavnom gradu Vilniusu. Ove su godine dvije glazbenice bile pozvane na festival Ljetne noći u baltičkom ljetovalištu Klaipedi i u okviru tog festivala nastupile su 5. srpnja pred brojnim ljubiteljima klasične glazbe.

U povijesti grad je bio poznat pod imenom Memel i pripadao je Pruskoj, a od 1923. dio je suvremene Litve i nosi ime Klaipeda. Slikoviti njemački način gradnje poznat kao Fachwerk, sličan onomu u Njemačkoj, Engleskoj ili Danskoj, svjedoči o povijesnim poveznicama najvećega litavskog lučkog grada koji se nalazi na obalama Baltika na ulazu u Kursku prevlaku i trajektima je spojen sa Švedskom, Danskom i Njemačkom. U Klaipedi je prije nekoliko godina sagrađena vrlo impozantna koncertna dvorana, a festival Ljetne noći u srpnju okuplja koncerte s programima različitih glazbenih žanrova uključujući pretežno klasične i jazz-umjetnike. Mezzosopranistica Dubravka Šeparović Mušović i pijanistica Rūta Mikelaityté-Kašubiene uvježbale su zanimljiv i stilski raznovrstan program te izvele tri solo pjesme Hectora Berlioza iz ciklusa Les nuits d’éte, Mornarevu ljubav, Žalbu na zemlju i S dragim u svijet iz ciklusa Pjesme čeznuća, op. 21 Jakova Gotovca, tri popijevke iz španjolskog ciklusa Tonadillas Enrica Granadosa i na kraju uspješnice Georgea Gershwina Love Walked In i The Man I Love. Pijanistica je vodila kroz program i prema reakcijama slušatelja očito ih dobro i zanimljivo informirala o skladbama na programu, a solistički je virtuozno odsvirala Chopinov Nocturne u cis-molu (op. posth.) i Tango Isaaca Albeniza. Pljesak koji je pratio svaku od izvedbi naše ugledne mezzosopranistice rastao je u intenzitetu sve do euforičnih povika bravo i skandiranja na koje je Dubravka Šeparović Mušović odgovorila dodacima, prvo maestralno otpjevanom arijom Summertime iz Gershwinove opere Porgy & Bess, a kada se pljesak nije zaustavljao, dodana je još i antologijska Habanera iz Bizetove Carmen, arija u kojoj umjetnica ostvaruje posebni kontakt sa slušateljima jer s podija prilazi publici i s njom efektno komunicira. Doista, glasovno superiorna, u visinama sigurna i u cijelom rasponu glasa savršeno pokretna, interpretacijski dojmljiva i s uvjerljivom umjetničkom karizmom, Dubravka Šeparović Mušović predstavlja se kao pjevačica sposobna zatitrati najtananije strune emocionalnih reakcija slušatelja. Uključivanje Gotovčevih pjesama pokazalo se posebno hvalevrijednim, a interpretacije Gershwinove glazbe otkrile su osobite sposobnosti umjetnice u ostvarivanju glazbe koja spaja svjetove klasičnih džezističkih korijena.

Dan prije, 4. srpnja, umjetnice su nastupile i u litavskom ljetovalištu Palangi, gdje je u gradskoj galeriji bila otvorena izložba radova hrvatskog dizajnera Borisa Ljubičića kojim je Veleposlanstvo RH litavskom stanovništvu pružilo uvid u Ljubičićeve visoke umjetničke domete obilježivši izložbom hrvatski Dan državnosti.

Brojnost posjetitelja, razgovori i susreti pokazali su velike simpatije Litavaca prema Hrvatskoj, a osnovne su poruke bile izražavanje želje da posjete Hrvatsku i okupaju se u toplom Jadranu. Jer, usprkos ljepotama baltičkih pješčanih plaža, dobar glas o hrvatskim turističkim odredištima itekako daleko dopire. A dobrim odnosima svakako pridonose i susreti s uvjerljivim vrijednostima umjetničkih dometa hrvatskih umjetnika.